• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer

Izvor: Mediji

29.04.2025

23:20

Za koga i šta im treba toliko oružje?! Nemačka se brutalno naoružava, sledi je komšija Srbije! Milijarde troše i Britanija, Francuska, Poljska...

Shutterstock

Vesti

Za koga i šta im treba toliko oružje?! Nemačka se brutalno naoružava, sledi je komšija Srbije! Milijarde troše i Britanija, Francuska, Poljska...

Podeli vest

Nemačka je prvi put od kraja Hladnog rata postala najveći evropski potrošač u odbrambenom sektoru, nakon što je potrošila milijarde na nabavke. Drugi najveći potrošači u Evropi u 2024. godini bili su Velika Britanija sa 71,9 milijardi evra (81,8 milijardi dolara), a zatim Ukrajina i Francuska, obe sa 56,9 milijardi evra (64,7 milijardi dolara)!

Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) u godišnjem izveštaju o nacionalnim vojnim rashodima navodi se da su vojni rashodi Nemačke prošle godine dostigli 77,8 milijardi evra (88,5 milijardi dolara), nadmašivši Veliku Britaniju, koja je bila na prvom mestu. Zbog toga je Nemačka najveći potrošač u Evropi u realnom iznosu i četvrti najveći u svetu, posle SAD (997 milijardi dolara), Kine (314 milijardi dolara) i Rusije (149 milijardi dolara), piše Euraktiv.

Sve evropske zemlje osim Malte, neutralne države, povećale su svoje vojne izdatke, podižući ukupne iznose iznad maksimuma iz doba Hladnog rata, navodi se u izveštaju. Najveći međugodišnji skokovi uključuju Rumuniju (43 procenta), Holandiju (35 procenata), Švedsku (34 procenta) i Češku Republiku (32 procenta).

Kada govorimo o povećanju vojnih izdataka u 2024. godini u poređenju sa 2023. godinom, Poljska ubedljivo prednjači, potrošivši 31 odsto više novca na odbranu nego godinu dana ranije, dostigavši 33,4 milijarde evra (38,0 milijardi dolara).

- Najnovije politike usvojene u Nemačkoj i mnogim drugim evropskim zemljama ukazuju na to da je Evropa ušla u period visokih i rastućih vojnih izdataka koji će se verovatno nastaviti u doglednoj budućnosti - rekao je Lorenco Skaracato, istraživač u SIPRI-ju.

Koliko god velike bile, ove brojke kriju koliko još neke ključne evropske zemlje moraju da urade da bi premašile, ili čak samo ispunile, cilj NATO-a za odbrambene izdatke od dva procenta BDP-a.

Dok američki predsednik Donald Tramp insistira na povećanju na 5 odsto BDP-a, očekuje se da će se lideri EU dogovoriti o konkretnom broju na dugo očekivanom junskom samitu u Hagu ovog juna. Diplomate očekuju da bi se mogao postići kompromis između tri i 3,5 odsto.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na [email protected].

sledeća vest

Politika

Irski novinar o obojenoj revoluciji u Srbiji: CRTA, KRIK i nevladine organizacije dobijaju milione evra iz inostranstva (VIDEO)
Politika

Irski novinar o obojenoj revoluciji u Srbiji: CRTA, KRIK i nevladine organizacije dobijaju milione evra iz inostranstva (VIDEO)

Irski novinar Čej Bouz, snimio je prvi deo dokumentarca pod nazivom "Rat iz senke" koji se bavim stranim uticajem u Srbiji, koji je temelj tekuće obojene revolucije. Film istražuje tokove stranog novca koji se sa zapada uliva u Srbiju kroz nevladin sektor. Ispitujući njihovu ulogu u političkim protestima i širem geopolitičkom kontekstu, Bouz se fokusirao na pitanje kako strani akteri, uključujući zapadne vlade, filantropske fondacije i NVO, oblikuju politički pejzaž Srbije, zemlje od šest miliona stanovnika koja se nalazi na raskršću između Istoka i Zapada.

23.05.2025

07:25

TV

Društvo

JOŠ Društvo VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

OSZAR »